19.1.14

Šta jedemo i zašto smo najjadniji po njihovim "mjerilima"

U nedavnom istraživanju koje je provela mreža humanitarnih organizacija, BiH je stavljena među zadnje na listu evropskih zemalja po kvaliteti ishrane. Parametri po kojima se vršio odabir su sljedeći: dostupnost hrane, kvaliteta, raznolikost, cijena, pretilost i dijabetes. Ovog ne manjka u ostalim evropskim zemljama. Ne manjka još nekoliko stvari kojima nas maheri sa zapada pokušavaju uvjeriti da kupujemo i uvozimo strano.
Svi pomenuti parametri koji se navode kao problemi u ishrani populacije u Evropi su riješeni širokom upotrebom GMO hrane. O toj vrsti proizvodnje hrane možete izguglati dovoljno za kvalitetan magistarski rad o tihom genocidu. Dovoljno je samo vidjeti šta uzgoj GMO hrane (ne uzgaja se samo u Evropi) radi lokalnom stanovništvu, koliko otrova ona absorbuje i koliko toga ostane u nama. Po Majdinom izboru, ovaj film pokazuje sve do u detalje.



Nedavna afera sa otrovnim supstancama (povećana koncentracija aflatoksina) u Dukat i Vindija mlijeku je posljednja: da li ste čuli da neko domaće mlijeko ima u sebi takve supstance? Nema, jer mlijeko koje pijemo daju krave sa livada. Strano mlijeko je dostupnije i jeftinije jer pređe put od petsto kilometara, traje godinu dana, bez da se pokvari. Kako?
Flaširana voda se mjesecima ne kvari. Kako? Kad natočim čašu vode iz svoje pipe i ostavim je pola sata, izgleda kao kisela voda. Da li to znači da je voda koju pijem loša?
Ne, vodu koju oni donose hemijski preparati čine izdržljivom i konkurentnom. Ti hemijski preparati ostaju u našem organizmu. Ostaju i preko piletine steroidima hranjenih kokoši koje ne mogu stajati na nogama od debljine; preko kukuruza uzgojenog GMO tehnologijom da bi preživio put od Brazila do Binga. Kukuruz kojeg ja jedem uzimam u Nemili. Normalno da mi je slabije dostupno.
U mesnici uzmem frišku teletinu koja je još juče krasila brda oko Arnauta. Njihova teletina je krasila podrume u Mađarskoj i gledala svoj sobičak 2 sa 2 sa tri oka.

Minotaur - genetski modifikovana teletina
 koja nije poželjna u loncu
Moji dido i nene nemaju dijabetes. Zapravo nema niko ko ga nije naslijedio. Oni godinama jedu meso, voće i povrće iz svoje bašte i od svog komšiluka, a fino su zagazili u devedesete. U devedeset godina života nisu pili flaširanu vodu, niti jeli u McDonaldsu.
Holanđani uživaju u hrani koja sjaji fluorescentnom bojom kad zatvore frižider, pa nam pametuju kako su debeli i veseli. Rangiraju nas po navedenim tačkama kao najnezdraviju naciju. U pomenutom istraživanju u pravu su samo glede cijena, hrana nam je jako skupa.
Da je para da se svaki dan jede teletina....

Nema komentara:

Objavi komentar