12.10.14

Kako su nestajali borci za pravdu

Ovo je ranije objavljivan tekst u nastavcima.

Pobjednici pišu historije. Odnosno brišu historije.
Otkako je posrnuli SSSR pao, tako se pojavio Sibir kao konc-logor za neistomišljenike režima. SAD kao pobjenička sila nije imala Sibir. Ona je dozvoljavala slobodu govora neistomišljenicima.
To mišljenje o slobodama je široko rasprostranjeno kao što je bilo i ono u Njemačkoj četrdesetih sve dok nisu u konc logore ušle kamere.
Šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka u SADu i većini evropskih gradova se zahuktao pokret antimilitarista i socijalista. Protesti u svim većim gradovima u SADu su bili nasilni, policija je bila još nasilnija, a javno istupanje pojedinaca je bilo jače, masovnije i iskrenije. Nisu imali facebooka, pa su javne poruke izraz hrabrosti nekolicine. Kako su ušutkani? Protestanti palicama i zatvorima, a evo kako ostali:


Jimi Hendrix - jedan od najinventivinijih gitarista. Iako hedonista koji je volio cugu, gudru i žene, bio je i borac za socijalnu pravdu i protivnik rata u Vijetnamu. Mase su ga slušale, a on je masama prenosio svoje ideje. Iz naše tačke gledišta čini se nebitno, ali tada je scena sa mikrofonima i zvučnicima bila puno važniji medij od današnjih portala. Jimi je pronađen mrtav u 27. godini od kombinacije cuge i gudre. Po izjavi djevojke sa kojom je bio, ona je to primjetila tek ujutro kad je već bilo kasno. Jah, djevojko, inače kad provedeš noć sa momkom u krevetu desi se da tek sutra skontaš da je cijelu noć bio mrtav.


Na Hendrixu danas zarađuje Fender i diskografske kuće. Njegova uloga u muzici je sociološka i društvena - kao kod nas Dubioze Kolektiva. Kao bitna karakteristika njegove ličnosti u svijetu muzike može se istaći i činjenica da je bio crnac - i to prvi kojeg se stidio Jimmi Page.


Bob Marley - "stand up for your rights" - nekoliko dana prije smrti, za koju kažu da je uzrokovana karcinomom, bio je ranjem na koncertu.
Iako nam danas Boba serviraju kao hašišara, bio je veliki i iskreni borac za prava ljudi. Dio te filozofije nije pokupio pušeći travu, nego gledajući rodnu Jamajku kako bijedno živi pod čizmama kapitalista i stranih osvajača.


Marleyeva filozofija i promišljanja su svevremena i čine mi se vrijednijom nego (neka mi oproste mnogi) Šopenhauerovom ili Kantovom. Neće nikada ući u udžbenike jer je imao "nesreću" što je bio na strani običnih, obespravljenih i potlačenih. Zato smo mi tu da mu selimo ideje od čovjeka do čovjeka.


John Lennon - "Imagine" vjerovatno znate, a znate li da je Lennon ubijen dok se vraćao sa snimanja novog albuma?
Ubrzo nakon snimanja "Give Peace a Chance" postala je himna protestanata protiv rata u Vijetnamu i pjevalo ju je dva miliona amerikanaca na protestima u Vašingtonu. Nakon toga FBI je otvorio tajnu istragu u kojoj je Lennon označen kao revolucionarista čiji je uticaj na javno mijenje morao biti zaustavljen. Nixon je tražio od Hoovera (direktor FBIa) da ga deportuje, ali ipak je odlučeno da se to ne radi jer "deportation would be a strategic counter-measure" (Storm Thurmond - senator). Tako se, kao i kod Kennedya, Marleya i Luthera, pojavio neki poremećeni koji ima pištolj, koji ga prati i ubije.


Lennon je ikona hipi pokreta. Hipi pokret su zapadnjački mediji formirali kao skupinu jadnih i siromašnih koji vole travu, cugu i seks. Na posljetku to i jeste tačno, ali se prešućuje njihov antiratni aktivizam koji je tada bio značajan društveni fenomen.
Lennon nije bio nimalo jadan, a razlaz za McCartnyjem i put prema humanijim ciljevima ga nije učinio siromašnim, samo jeste 40 godina ranije mrtvim.

Janis Joplin - na njenim koncertima tonci su sabirali štetu načinjenu na visokotoncima. Jedna od najglasnijih pripadnika hipi pokreta umrla je od overa. Za njenu smrt krivili su dilera, čije je ime označeno u knjigama i među svjedocima, međutim istraga nikada nije pokrenuta. Iako su na Pabla Escobara poslani marinci i specijalci, nikada ni jedan policajac nije pokucao pomenutom dileru na vrata. Zato je pokucano nekim svjedocima koji su izbodeni.



Martin Luther King - borac za prava crnaca i protivnik rata u Vijetnamu. Govordžija čiji je govor "I have a dream" i danas jedan od najprepoznatljivijih - taj govor je slušalo oko 250.000 hiljada ljudi na mitingu u Vašingtonu.
Nakon nekoliko pokušaja ubistva - nožem, bombom, bezrazložnim pritvaranjima u policijskim stanicama i pokušajima ubistva u ćeliji, profesionalac je uzeo posao u svoje ruke i skinuo ga snajperom.


Martin je bio svećenik i govori su mu zvučali kao propovijedi. Bio je domoljub koji je želio pravdu i ljudska prava ne samo za jednu klasu i rasu nego za sve.

John Kennedy - snajper je oružje kojim se treba znati koristiti - na putanju metka utiče vjetar, gravitacija i nikad sigurno kretanje mete. Stari mi je pričao da je pravi i obučeni snajperista siguran u svoj cilj i da puca samo jednom. Zato se taj dan na položajima u Dallasu nalazilo nekoliko snajperista, jer je cilj morao biti smaknut. Policijska istraga je otkrila da je ubica mentalno oboljela osoba. Koja poremećena osoba ima snajper i pogađa čovjeka u autu u pokretu? Snimci ubistva potvrđuju da je bilo nekoliko snajperista, ali FBI to nije objavio. Čudno za najagilniju i najmetodičniju policijsku službu na svijetu.

Kennedy je bio protiv rata u Vijetnamu i za mirne odnose sa Castrom. Za to se zalago i njegov brat Robert Kennedy koji je ubijen pištoljem nekoliko dana prije predsjedničkih izbora koje je trebao dobiti. Iz perspektive glasača koji su oboma dali povjerenje ova ubistva su napad na demokratske principe koja su izlika svih pokrenutih ratova zadnjih stotinjak godina. 
Razlika između njih dvojice je u tome što su se sa Johnom borili prvo seks skandalima, raznim izmišljenim novinskim patkama, sabotiranjima u Senatu i tek na kraju odlučili za profesionalnu akciju, a sa Robertom riješili problem i prije izbora.
Rob i Martin - iako mu je buraz bio ženskaroš i švaler,
obojica su imali istu politiku.

Nema komentara:

Objavi komentar