What this button do? |
Kod tehnoloških dostignuća našeg doba ne može se pobjeći od vječne povezanosti tehnologije sa vojnim upotrebama. Takav je slučaj i ovdje - ENIAC je direktan potomak vojne tehnologije. Alen Tjuring je jedan od inženjera iz američke vojske koji su razbijali šifre njemačke vojske u Drugom svjetskom ratu. Razbijanje ovih kodova bilo je olakšano kada su poljski partizani zarobili jedan dio "Enigme" - mašine za šifrirane poruke u njemačkoj vojsci i poslali je saveznicima. Na tim poslatim dijelovima razbijen je sistem kodova i rezultat je bio pobjeda na Atlantiku nad njemačkim podmornicama, potapanje Bizmarka i još nekoliko velikih ratnih brodova. Alen je bio angažovan na konstrukciji slične mašine koja će pretvarati kodirane poruke u jasne i obrnuto - za potrebe američke vojske.Alen je napravio mašinu - Tjuringova mašina, ali ona nije bila ni blizu onome šta će za nekoliko godina napraviti na Pensilvanijskom univerzitetu.
John Mauchly i John Eckert su profesori na pomenutom univerzitetu, pokretači projekta ENIAC i konstruktori prvog računara. Ovoj trojici moramo pridružiti i Johna Noymana koji je teoretski prvi diferencirao hardver i softver.
...an this button? |
Operativna brzina i višestrukost zadatih operacija prvog računara se ne može upoređivati ni sa današnjom brzinom mobilnih telefona i to starijih generacija, ali veličina može i to sa Hammer limuzinanam. Na fotkama se vidi koliki je bio - ova grdosija prvo ne bi mogla stati u prosječni stan, niti bi vlasnik prosječnog stana mogao plaćati potrošenu struju. Zanimao me je i podatak koliko je bio bučan - ako uzmemo odokativno proporcionalno mom laptopu odnose veličina, potrošnje struje i recimo zujanja, za rad na ovome bi trebala posebna zaštita za uši - ali podatak nisam mogao naći, kao ni podatak kako se hladio. Ako se hladio vazdušnim hlađenjem, pretpostavljam da bi mu trebala omanja vjetrenjača.
Jedan dio ENIAC računara izložen u muzeju |
Procenat kvarnih sati u odnosu na radne je bio prihvatljiv pa je mašina radila do 1955. godine. Iako računar patentiran Vrhovni sud SADa je oduzeo već prijavljeni patent i računar je 1946. postao javno dobro. IBM je zadovoljno trljao ruke nakon ove presude, a sigurno ih je trljao i Sudija koji je donio presudu.
Nema komentara:
Objavi komentar